Niske kamatne stope nametnule vodece sredisnje banke svijeta
Vrlo niske kamatne stope sto su ih fin. trzistu nametnule vodece sredisnje banke u svijetu, te poprilicno prilagodljiva i dosta labava monetarna politika ce na kraju imati posljedicu da zemljama na zapadu ostane samo jedna jedina opcija kao sto je povratak na modernu inacicu zlatnog standarda u globalni financijski i monetarni sustav. Tako barem tvrdi Steve Forbes, poznati americki biznismen i izdavac poslovnoga casopisa Forbes. Treba podsjetiti kako je zapravo republikanski predsjednik Richard Nixon, 1971. godine dekretom ukinuo konvertibilnost USD-a u zlato, zapocevsi time eru cistoga papirnatog novca koja je politicarima diljem svijeta, a posebno Amerikancima, omogucila ogromne kolicine trosenja novca uz veliko zaduzivanje. Zbog toga je moguce da Sjedinjene Drzave postanu jedna od najzaduzenijih zemlja u povijesti covjecanstva, s nagomilanim dugom od ukupno 16 tisuca mil. dolara.
Prema izjavi S.Forbes-a, monetarna politika koju vodi Ben Bernanke, inace guverner americke sredisnje banke (FED), predstavlja totalni promasaj. Niti jedan prijasnji guverner banke nije vodio destruktivniju monetarnu politiku jos od pocetka 70-tih godina prosloga stoljeca, tvrdi Forbes. Je li ovo utjecalo na otkup zlata pokazat ce se u slijedecim godinama. Raniji povijesni primjeri poprilicno slicne katastrofalne politike moze se pronaci u vajmarskoj Njemackoj, cija je sredisnja banka hiperinflacijom unistila lokalnu valutu i time stvorila pretpostavke za uspon Nacista na vlast. Jos od 2008. godine pocela gospodarska kriza, americka sredisnja banka na celu s Benom Bernankeom upumpala je u americki, a time i globalni monetarni sustav vise od dvije tisuce milijardi USD-a bez ikakvog pokrica, kako bi odrzala cijenu proizvoda i usluga stabilnijim. Kriticari takve politike zale istaknuti kako je rijec o jednom potezu bez presedana u povjesti, a koji bi u iducim godinama mogao prouzrociti nekontroliran rast cijena roba i usluga na svjetskome trzistu.
Zlatni standard u monetarnom sustavu bi takvu politiku onemogucio, buduci da bi novac koji cirkulira sustavom bio vezan za zlatnu rezervu. Za samo nekoliko minuta, cijena zlata je znacajno narasla na velikim burzama za otprilike 20 dolara, dosegnuvsi razinu od 1725 USD-a za uncu . Na taj je nacin nastavljen uzlazni cjenovni trend na trzistu plemenitih kovina koji je zapoceo jucerasnjom najavom Europske sredisnje banke o neogranicenome otkupu drzavnih obveznica zemalja EU na sekundarnome trzistu. I cijena srebra isto tako je krenula navise, priblizivsi se razini od 33,50 dolara za uncu sto je porast€rast od oko 20 posto u zadnjih nekoliko godina. Srebro se po toliko visokim cijenama na globalnom trzistu tako jos nikada nije prodavalo jos od pocetka travnja.
Rast cijena zlata i srebra nije bio popracen ocekivanim slabljenjem americkoga dolara. Najava drasticnih mjera Europske sredisnje banke potaknula je slabljenje eura u odnosu na americku valutu, te se eurom na svjetskim trzistima trgovalo po cijeni od 1,26 dolara.
About the Author
Ekonomist i analiticar, hobi sakupkljanje starina Zlato
Tell others about
this page:
Comments? Questions? Email Here